Slika usluga

Pregledi štitnjače i gustoće kostiju

Pregledi spec.nuklearne medicine

Štitnjača

Štitnjača je žlijezda koja se nalazi na vratu, a njena uloga je regulacija metabolizma. Ona kontrolira rad srca, crijevnu peristaltiku, pojačava mišićnu snagu, regulira vrijednosti masnoća u krvi i neophodna je za normalan razvoj dječjeg mozga. Bolesti štitnjače su među najčešćim poremećajima žlijezda sa unutarnjim izlučivanjem.

Struma, guša ili povećana štitnjača

Uzrok povećanja štitnjače u prošlosti bio je nedostatak joda u prehrani. Međutim, od kada je uvedeno obavezno jodiranje soli taj je uzrok gušavosti gotovo potpuno nestao. Danas su najčešći uzrok gušavosti autoimune bolesti štitnjače. Ostali uzroci su uzimanje lijekova koji pogoduju promjenama na štitnjači, nasljedni poremećaji te pojava čvorova u štitnjači koji mogu biti dobroćudne ili zloćudne naravi. Povećana štitnjača koja uredno luči hormone se naziva i eutireotična struma. Mala struma nema nikakvih simptoma, a ako je veća može izazvati tegobe u smislu osjećaja pritiska na vrtu, otežanog gutanja, osjećaja gušenja itd. Dijagnosticira se pregledom vrata, ultrazvukom vrata, scintigrafijom te, ako je potrebno, i punkcijom čvora na vratu.

Hipotireoza ili slabiji rad štitnjače

Hipotireoza je jedna od najčešćih bolesti štitnjače. Nastaje kada u organizmu nema dovoljne proizvodnje hormona štitnjače. Javlja se češće u žena. Najčešći uzrok je autoimuna bolest štitnjače u kojoj vlastita protutijela napadaju štitnjaču. Štitnjača može dugo vremena normalno funkcionirati uz prisutna protutijela, a potom joj, kod dijela bolesnika može postupno oslabiti funkcija. Simptomi slabijeg rada štitnjače su trajni umor, iscrpljenost, suha i perutava koža, otekline oko očiju, tanka kosa koja otpada i prorjeđuje se, dublji glas, usporenost, slabija koncentracija i zaboravljivost, zatvor, poremećaji menstruacijskog ciklusa, mišićna slabost, umjereno dobivanje na tjelesnoj masi. Osim kronične upale štitnjače uzrokovane autoimunom bolesti, uzrok hipotireoze može biti i posljedica operacije štitnjače, zračenje u području vrata i uzimanje lijekova koji utječu na rad štitnjače (najznačajniji je amjodaron). Hipotireoza se dijagnosticira mjerenjem hormona štitnjače iz krvi. Porast koncentracije tireotropnog hormona (TSH) kojeg stvara hipofiza prvi je i najznačajniji laboratorijski poremećaj kojeg očekujemo kod slabljenja funkcije štitnjače. Hipotireoza se liječi primjenom hormona štitnjače u obliku tableta. Pacijentima na supstitucijskoj terapiji kontrolira se koncentracija hormona u krvi (najznačajniji pri tome je TSH) i prema izmjerenim vrijednostima se određuje terapijska doza.

Hipertireoza ili pojačan rad štitnjače

Hipertireoza je stanje kada u organizmu ima previše hormona štitnjače. Kao i hipotireoza, javlja se češće u žena i najčešće je uzrokovana autoimunim poremećajem. Simptomi hipertireoze su: emocionalna nestabilnost, nesanica, pretjerano znojenje i slabo podnošenje vrućine, ubrzan rad i lupanje srca, drhtanje ruku, povišen krvni tlak, učestale stolice, povećan apetit, mršavljenje, nepravilnosti menstrualnog ciklusa, topla i vlažna koža, tanka i rijetka kosa, krhki nokti, umor, iscrpljenost, slabost. Uz hipertireozu (ako je uzrokovana autoimunim poremećajem) se mogu javiti i promjene na očima koje mogu postati „izbuljene“. Ostali uzroci hipertireoze su postojanje jednog ili više hiperaktivnih čvorova u štitnjači koji pojačano luči hormone, uzimanje lijekova koji utječu na rad štitnjače (najznačajniji je amjodaron), virusna upala štitnjače ili pak prevelika doza lijeka pri liječenju hipotireoze. Hipertireoza se liječi lijekovima koji smanjuju proizvodnju hormona štitnjače, lijekovima koji usporavaju srčanu frekvenciju i lijekovima za smirenje. Ako se na taj način ne uspije izliječiti hipertireoza, u obzir dolazi operacija štitnjače ili primjena radioaktivnog joda.

Metaboličke bolesti kostiju i osteoporoza

  • Osteoporoza
  • Hiperparatireoidizam

Osteoporoza

Osteoporoza je bolest koju karakterizira smanjena masa kostiju i poremećena mikroarhitektura koštanih gredica te posljedično povećan rizik od nastanka prijeloma.

Koštana masa procjenjuje se denzitometrijskim metodama, pri čemu se mjeri gustoća minerala u kosti. O osteoporozi govorimo kada je koštana gustoća manja za više od 2,5 standardne devijacije vršne koštane mase populacije iste dobi. Pri manjem gubitku koštane gustoće, tj. od -1 do -2.5 standardne devijacije, upotrebljava se izraz osteopenija.
Osteoporoza je jedan od najvažnijih javnozdravstvenih problema razvijenog svijeta. To je bolest starije populacije, osobito važna zbog česte povezanosti s koštanim prijelomima koji mogu dovesti do invalidnosti i stvaraju značajne troškove liječenja.

Najčešći prijelomi kostiju kod osteoporoze su kompresivni prijelomi kralješnice, prijelom vrata bedrene kosti i donjeg dijela podlaktice. Prijelom kuka u starosti praćen je povećanom smrtnosti, a polovina preživjelih ne može se kretati bez tuđe pomoći. Važan faktor za nastanak prijeloma kod starijih osoba je sklonost padovima.

Gubitak koštane mase počinje oko 30. godine života pa je stoga dostizanje što veće vršne koštane mase u mladosti od odlučujuće važnosti za koštanu masu u starosti. Mnogi faktori utječu na brzinu gubitka koštane mase, a posebno su ugrožene slijedeće kategorije: žene bijele rase, žene koje su rano ušle u menopauzu, osobe s niskim indeksom tjelesne mase, osobe s manjkom kalcija i vitamina D u prehrani, pušači, slabo pokretni pacijenti te oni koji prekomjerno konzumiraju alkohol ili se duže vrijeme liječe kortikosteroidima.

U liječenju osteoporoze vrlo je važno ukloniti faktore koji pogoduju gubitku koštane mase (npr. prestati pušiti), povećati tjelesnu aktivnost, pažnju posvetiti okolišu bolesnika (npr. ukloniti arhitektonske barijere koje povećavaju rizik od pada) te osigurati dostatan prehrambeni unos kalcija i vitamina D. Danas su nam na raspolaganju brojni lijekovi koji usporavaju gubitak kosti i održavaju koštanu masu.

Hiperparatireoidizam

Hiperparatireoidizam je bolest doštitnih (paratireoidnih) žlijezda u kojoj dolazi do prekomjerne aktivnosti tih žlijezda. Paratireoidne žlijezde reguliraju razinu kalcija u krvi. Ako se u jednoj od četiri paratireoidne žlijezde stvori adenom koji pojačano luči paratireoidni hormon (PTH) doći će do porasta razine kalcija u krvi. Istovremeno dolazi do smanjenja količine kalcija u kostima, odnosno do demineralizacije kostiju. Liječenje hiperparatireoidizma bazira se na kirurškom odstranjenju adenoma paratireoideje.