Osteporoza i denzitometrija

OSTEOPOROZA

 Osteoporoza je hronična bolest koštanog sistema, koja nastaje zbog gubitka koštane mase i smanjenja mineralne koštane gustine, odnosno poremećaja u građi koštanog tkiva, što ima za posljedicu razrijeđenost i krhkost kostiju sa povećanom sklonošću ka prelomima koji se najčešće dešavaju na pršljenovima kičmenog stuba, ruku ili kuka.

Osteopenija je pojam koji označava smanjenje koštane mase bez klinički opipljivih simptoma.

Osteoporoza zahvaća 8 do 10 posto stanovništva, s tim da se od ukupnog broja oboljelih samo mali dio liječi. Gledano prema spolu, svaka treća žena i svaki deveti muškarac tijekom života bivaju izloženi riziku od nastanka osteoporotičnog prijeloma vrata bedrene kosti (kuka), koji je najteža posljedica osteoporoze. Da je to tako, govori i podatak da se šest mjeseci nakon prijeloma kuka manje od trećine bolesnika vraća normalnom životu. Prijelom kralježaka obično se ne prepozna. Osobe s tim prijelomom izložene su pet puta većem riziku od nastanka novog prijeloma, kao i dva puta većem riziku od prijeloma kuka.

Simptomi koje ne smijete zanemariti

Osteoporoza često dugo ostaje neprepoznata, jer je to bolest bez jasnih simptoma. Simptomi poput podmukle boli i umora u leđima većinom se zanemaruju, tako da se tek usputnom radiološkom pretragom na rentgenskoj snimci slučajno utvrdi osteoporotični prijelom. Najčešći su prijelomi kralješka, ručnog zgloba, vrata bedrene kosti, nadlaktice i koljene kosti.

 Smanjenje tjelesne visine i bol u leđima sa stvaranjem grbe prvi su znaci osteoporoze. Prijelom trupa kralješka može se otkriti nakon nagle boli u leđima, a kolabirani kralježak može uzrokovati grbu na leđima.

Denzitometrija

Denzitometrija je metoda za dijagnosticiranje osteoporoze, odnosno stanja smanjene koštane mase, a koje je povezano s povećanim rizikom prijeloma kosti. Dva su osnovna oblika osteoporoze. Prvi se javlja oko 50. godine kod žena u menopauzi, a posljedica je sniženja razine estrogena, ženskih spolnih hormona u organizmu, dok se drugi oblik, takozvana "senilna", javlja oko 70 godine života, kao posljedica slabijeg metabolizma kalcija u starijoj dobi. Koštana se masa izgrađuje u mladosti i doba spolne zrelosti. Količina koštane mase ustaljuje se oko 30-te godine. Nakon 40-te postupno se gubi, otprilike od 0,5 do 1 posto godišnje. Skoro svaka četvrta žena starija od 60 godina boluje od osteoporoze. Žene koje su rano ušle u menopauzu ili su im zbog bolesti hirurški uklonjeni jajnici prije 45-te godine, a nisu na hormonskoj supstiticionoj terapiji češće obolijevaju od nje. Dodatni su rizici: porodična istorija bolesti, nedovoljan unos kalcija, korištenje steroidnih lijekova, hormonski poremećaji poput hipertireoidizma ("pretjeran rad štitne žlijezde"), hiperparatireoidizma (prekomjerno lučenje paratireoidnog hormona), Cushingova bolest (sindrom izazvan pretjeranim radom kore nadbubrežne žlijezde), hronične bolesti jetre te poremećaji probavnog sustava. Iako su glavne žrtve osteoporoze žene, i muškarci mogu oboljeti od nje. Uzrok osteoporoze kod muškaraca vrlo je često alkoholizam. I gubitak testosterona, glavnog muškog spolnog hormona, može ju potaknuti.

"Zlatni standard" i jedina pouzdana metoda o tkrivanja osteoporoze je koštana denzitometrija-mjerenje koštane gustoće (koštane mase). Najsuvremenija tehnika zasniva se na "metodi dexa" koja koristi rendgenske zrake dviju različitih energija, a pokazuje gustoću minerala u kosti izračunatu u gramima na četvorni centimetar. Metoda je potpuno bezbolna, nije potrebna nikakva posebna priprema, normalno možete jesti i piti, te popiti terapiju koju inače uzimate, prije pregleda. Takodjer, možete se obući kako želite ali bez metalnih dijelova, dugmadi, kopči… Pretraga je jednostavna i brza, traje 5-10 minuta. Doza zračenja primljena pri denzitometriji tako je mala da se ni osobe koje rade s uređajem ne štite posebno i iznosi 1-3 mRem, što odgovara dozi zračenja koja se primi tijekom leta avionom u trajanju 3-9 sati ili na površini Zemlje od kozmičkog zračenja u trajanju od 3-9 dana. Za usporedbu, pri rengenskom snimanju pluća prosječna doza zračenja je 300 mRema. Prosječna doza zračenja na površini Zemlje koju ljudi godišnje prime iznosi oko 400 mRema

Ultrazvučno mjerenje mineralne gustoće kosti dobro se podudara s rezultatima DXA, nema x-zračenja, ali nije pogodno za praćenje efekta liječenja zbog velikog osciliranja rezultata, više služi kao skrining metoda.

Rentgensko snimanje kostiju nesigurna je i neprecizna metoda. Greška u procjeni koštane mase je 30-50%. Na osnovu ove pretrage pouzdano se postavlja dijagnoza osteoporoze tek kod gubitka koštane mase većeg od 30-40%. Na osnovu gustoće kosti (mjeriti će se lumbalna kralješnica i bedrena kost / kuk) ljekar će moći procijeniti u kakvom su stanju Vaše kosti (tj. radi li se o osteoporozi ili ne) i preporučiti Vam daljnje postupke, odnosno najbolju terapiju za Vas.

Laboratorijske pretrage obično se rade kako bi se isključili drugi oblici osteoporoze i sekundarni razlozi njezina nastanka.

Možemo li spriječiti osteoporozu?

Zdravlje vaših kostiju najvećim dijelom zavisi od vas.

Učinkovitosti u prevenciji osteoporotičnih prijeloma pridonose: povećanje mineralne gustoće kosti i poboljšanje kvalitete kosti. To postižemo prehranom bogatom kalcijem i vitaminom D, optimalnim unosom bjelančevina i smanjenim unosom soli. Važno je prestati pušiti, smanjiti unos kave (do dvije šalice) i alkohola. No, sve te zdrave prehrambene navike nedovoljne su bez optimalne tjelesne mase i povećane aktivnosti.

Korisni savjeti u sprečavanju osteoporoze

Prestanite pušiti i smanjite unos alkohola (umjereno konzumiranje alkohola znači jedno alkoholno piće za žene i dva za muškarce na dan; alkoholno piće znači jedna velika čaša piva, jedna čaša vina ili jedna čašica jakog alkoholnog pića) i kave (dvije do tri kave dnevno pogotovo ako se piju s mlijekom ne predstavljaju opasnost)

Pokrenite se – tjelesna aktivnost izuzetno je bitna.

Vježbanje u doba rasta i razvoja doprinosi razvoju vršne koštane mase. Istraživanja su pokazala da vježbe mogu povećati koštanu masu kao i antiresorptivni lijekovi. Skromniji učinak imaju kod osoba od 65-79 godine kada djeluju samo na povećanje mišićne snage.

Vježbajte barem tri puta tjedno. Vježbe moraju biti aktivne, dinamičke, antigravitacijske s otporom. Također su bitne vježbe balansa kojima se korigira postura, snaženje mišića (napose mišića ispružača) kralješnice i mišića kuka.

Duge šetnje prikladan su oblik tjelesne aktivnosti za osobe različite životne dobi, a trebale bi biti isprekidane s 1-2 minute žustrog hoda.

Sprječavanje padova – provjerite uzrokuje li neki od lijekova koji uzimate pospanost ili gubitak ravnoteže. Nosite stabilnu i obuću s neklizajućim potplatima, korigirajte vid odgovarajućim naočalama, a koristite se I pomagalima za hod ako je potrebno.

Pazite na skliske podove, smanjenu osvijetljenost, stepenice i druge arhitektonske prepreke u prostorijama u kojima se krećete.