Slika usluga

Centar za neurologiju

EEG, holter EEG i EMNG

Elektroencefalografija (EEG) je najčešće upotrebljivana dijagnostička neurofiziološka metoda koja registruje trenutnu električnu aktivnost moždanih ćelija. Uz pomoć EEG-a moguće je na jednostavan, bezopasan i bezbolan način detektovati potencijalne abnormalnosti moždane aktivnosti.

EEG je neizostavna metoda za dijagnostiku i praćenje epilepsije, ali je isto tako vrlo korisna u dijagnostici nekih drugih stanja.

Osnovne indikacije za EEG snimanje su:

  • Epilepsija i drugi poremećaji svijesti
  • Ekspanzivni intrakranijalni procesi
  • Poremećaji spavanja.

Ostale indikacije uključuju:

  • Encefalitisi
  • Vaskularna oštećenja mozga
  • Intoksikacije
  • Kraniocerebralne povrede
  • Degenerativna oboljenja mozga.

EEG snimanje je potpuno bezbolno i bezbijedno a radi se uz pomoć formacijskih kapa sa elektrodama koje se postavljaju prema jasno određenom standardnom rasproredu. Standardni EEG podrazumijeva snimanje u budnom stanju, u ležećem položaju sa zatvorenim očima i traje 20-30 minuta.

Snimanje se obavlja uz prethodnu adekvatnu pripremu pacijenta i uz upotrebu svih aktivacionih metoda snimanja (hiperventilacija, fotostimulscija), a po potrebi i specifičnih aktivacionih metoda (smijanje, treptanje, gutanje itd.).

Adekvatna priprema pacijenta podrazumijeva da pacijent noć pred snimanje opere kosu, bez korištenja preparata koji maste kosu (lakovi, gelovi, regeneratori), provede noć spavajući, ujutro doručkuje te uzme svoju redovnu terapiju, ukoliko mu je propisana od strane ljekara.

 

Elektromioneurografija (EMNG) predstavlja dijagnostičku neurofiziološku metodu koja registruje električne potencijale i aktivnost  mišića i nerava. Uz pomoć EMNG-a moguće je na jednostavan i bezopasan način procijeniti periferni nervni sistem koji uključuje aktivnost mišića i nerava koji su odgovorni za njih.

EMNG je neizostavna metoda u određivanju uzroka nastalih tegoba koje mogu biti posljedica raznih promjena u kičmenoj moždini, perifernim nervima, na spojnici perifernog nerva i mišića ili u samom mišiću. EMNG pregledom je moguće dijagnostikovati/isključiti postojanje radikulopatija, neuropatija, pleksopatija, različitih vrsta polineuropatija, sindrom karpalnog tunela, traumatska oštećenja perifernih nerava, miopatije te razne primarne bolesti mišića.

Tegobe koje mogu upućivati na potrebu za EMNG pregledom su:

  • Bolovi i trnci koji se šire duž ruku i nogu
  • Osjećaj žarenja, pogotovo u stopalima, kod osoba oboljelih od šećerne bolesti
  • Slabost funkcije/stiska šale, pad stopala
  • Smanjenje mišićne mase
  • Podrhtavanje, trzaji ili grčevi mišića
  • Slabost mišića
  • Cervikalni/Lumbalni sindrom
  • Stanja nakon traumatskih povreda ekstremiteta

Prije početka pregleda potrebno je skinuti nakit i po mogućnosti na dan pregleda ne koristiti kreme/losione za tijelo. Ekstremiteti u toku pregleda trebaju biti oslobođeni odjeće, a vrijeme snimanja je pretežno ispod sat vremena.

Metoda se izvodi površnim samoljepljivim elektrodama koje su atraumatske i apsolutno bezbolne, a samo u izuzetnim slučajevima ili nedovoljno jasnim, se koriste koaksijalne iglene elektrode. Rezultati dobijeni površnim elektrodama i koaksijalnim elektrodama su identični. 

Snimanje se sastoji od dva dijela:

  • Neurografija = ispitivanje brzine provođenja nerava te kvaliteta odgovora (nije potreban angažman pacijenta, koriste se električni stimulusi na određenim tačkama tijela, pri čemu se osjeti lagano peckanje)
  • Miografija = ispitivanje funkcije mišića u fazi mirovanja i voljne kontrakcije (potreban je aktivan angažman pacijenta, prema naredbama ljekara)